![]() |
|
|||
| Zlatna Kuna za inovaciju Zlatnom kunom za inovaciju ove se godine nagrađuju instituti čija je inovativnost bila jedan od osnovnih čimbenika njihova uspjeha na globalnom tržištu. Upravo se poticanjem inovativnog rada mogu i moraju pronaći novi proizvodi koji će predstavljati Hrvatsku u svijetu kao domovinu kvalitete i inovativnosti. Brodarski institut d.o.o. Kao intermedijarni razvojni tehničko-tehnologijski centar, Brodarski institut posreduje u transferu znanja iz znanstvenog u gospodarski sektor. Vlastita znanstvena istraživanja Instituta primijenjena su na mnogim važnim infrastrukturnim projektima u RH (hidroenergetika, cestogradnja, pomorske tehnologije i dr.). Odgovarajući na potrebe domaćih poduzeća za razvojem tehnologija i inovativnih proizvoda, Institut prenosi projektne zahtjeve iz gospodarstva u znanstvenu zajednicu i osmišljava zajedničke aktivnosti prema tijelima državne uprave zaduženim za tehnologijski razvoj. RAČUNALNI PROGRAM ZA AKTIVNU KONTROLU UZDUŽNOG STRUJANJA ZRAKA I DIMA U CESTOVNIM TUNELIMA Računalni program je sastavni dio nove operativne strategije upravljanja sustavom uzdužne ventilacije u uvjetima požara koja, između ostalog, podrazumijeva automatsku kontrolu uzdužnog strujanja zraka i dima u svim fazama požarnog akcidenta. Pouzdano i učinkovito upravljanje dimom unutar tunelske cijevi je od presudne važnosti za uspješnost evakuacije putnika i sigurnost vatrogasnih službi. U kriznim trenucima nastanka požara program omogućuje upravljanje smjerom i brzinom širenja dima i osigurava najpovoljnije uvjete za evakuaciju putnika u inicijalnoj fazi požara, ali i za intervenciju vatrogasnih i spasilačkih službi koja slijedi. Ujedno se, aktiviranjem ovog računalnog programa, operateri u centru za kontrolu prometa rasterećuju potrebe ručnog upravljanja složenim sustavom ventilacije u stresnim uvjetima koji obilježuju pojavu požara u tunelu. Prvi domaći tunel u kojem je navedeni program uveden u postojeći sustav daljinskog upravljanja je Mala Kapela, najduži tunel u Hrvatskoj i ujedno najznačajniji objekt u sektoru Bosiljevo-Sveti Rok, autoceste A1 Zagreb-Split. Završna primopredajna ispitivanja programa (specijalni požarni test u tunelu) kojima se verificira njegova učinkovitost u stvarnim uvjetima primjene, uspješno su obavljena u listopadu 2006. godine. Početkom redovne operativne primjene ovog računalnog programa, dodatno će se unaprijediti već postojeća visoka razina zaštite od požara na našem najdužem tunelu te ostvariti preduvjeti za primjenu programa i na ostalim dugim tunelima u Hrvatskoj. Time će Hrvatska ući u uski krug europskih zemalja koje rade na razvoju ove vrste složenih računalnih programa. NA KVAROVE TOLERANTAN SUSTAV TURBINSKE REGULACIJE VODNE TURBINE Na kvarove tolerantni sustavi su oni koji su sposobni prilagoditi se nastalom kvaru u sustavu te pritom izbjeći zaustavljanje proizvodnje ili havarija, što nastaje kao posljedica nekontroliranog upravljanja sustavom nakon pojave kvara. Štete koje nastaju prilikom kvara na sustavu su havarija, uništavanje sirovine, gubitak energije i prelijevanje vode (npr. na hidroelektranama), što predstavlja opasnost za okolinu, smanjuje mogućnost upravljanja procesnog osoblja i uzrokuje značajni gubitak dobiti. Primjena na kvarove tolerantnog sustava turbinske regulacije u elektroenergetskom sustavu Republike Hrvatske pridonosi povećanju raspoloživosti hidroagregata, a time i povećanju stabilnosti elektroenergetskog sustava u cjelini. Stabilnost se očituje u smanjenju ispada i povećanju kvalitete isporuke električne energije. S obzirom da je Brodarski institut već 11 godina prisutan na tržištu kao jedini proizvođač sustava turbinske regulacije u Hrvatskoj, razvijen je i prvi u svijetu na kvarove tolerantan turbinski regulator koji je uspješno primjenjen na tri hidroelektrane u RH: HE Dubrava (dvije proizvodne jedinice), RHE Velebit (dvije proizvodne jedinice) i HE Gojak (tri proizvodne jedinice). KONČAR – institut za elektrotehniku d.d. Prvi Elektrotehnički institut u sklopu poduzeća „Rade Končar“ osnovan je 1961. godine kao samostalna znanstvena ustanova sa svojstvom pravne osobe, a u svrhu sistematskog znanstvenog istraživanja na razvoju proizvoda, tehnoloških procesa i mjernih metoda s područja elektrostrojogradnje. Institut se zbog nemogućnosti podmirenja dospjelih obveza i stečajnog postupka gasi 1990. godine, a odmah potom Upravni odbor holding društva KONČAR – Elektroindustrija d.d. osniva dioničko društvo Končar – Institut za elektrotehniku sa znanstvenoistraživačkom djelatnošću na području elektrotehnike, elektronike, strojarstva, tehnologije i informatike. Tvrtka primjenjuje međunarodne norme i certifikate za sustav upravljanja kvalitetom prema ISO 9001, okolišem prema ISO 14001, zdravljem i sigurnošću na radu prema OHSAS 18001 i laboratorijima prema HRN EN 17025. Institut je organiziran u 6 zavoda – profitnih centara specijaliziranih za transformatore, rotacijske strojeve, aparate, materijale i tehnologiju, energetsku elektroniku i upravljanje, te za elektromagnetsku kompatibilnost, sigurnost i umjeravanje. SUDJELOVANJE NA RAZVOJU NISKOPODNOG TRAMVAJA Institut je razvio četiri ključne komponente suvremene industrijske elektronike za niskopodni tramvaj: pretvarač za glavni elektromotorni pogon s vektorskom regulacijom, pretvarač za pomoćna napajanja, kondenzatorski spremnik energije za kratkotrajno besprekidno napajanje i centralno računalo za upravljanje, dijagnostiku i komunikacije. Razvoj je provođen uz stalno prisustvo i sudjelovanje društava za proizvodnju elektroničke opreme KONČAR – Elektronika i informatika d.d., društva za proizvodnju motora KONČAR – Generatori i motori d.d., te društva KONČAR – Inženjering za energetiku i transport d.d.. Institut je bio zadužen za tehnički nadzor sve ključne mehaničke opreme. Prvi tramvaj pušten je u pogon u jesen 2005., a u godini dana isporučeno je ukupno 45 komada. Za uspješan razvoj novih proizvoda za niskopodni tramvaj tim od 22 vrhunska stručnjaka i specijalista dobio je sljedeće nagrade: veliku nagradu ARCA na 4. Međunarodnoj izložbi inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologija, Zagreb, 2006., zlatnu medalju s posebnom nagradom INVENTIKA na 10. Međunarodnom sajmu inovacija i novih tehnologija u Bukureštu 2006., jednu zlatnu i dvije srebrne medalje sajma EUREKA, te Grand Prix Ministarstva za promet i transport Valonije na sajmu inovacija EUREKA u Bruxellesu 2006. godine. RAZVOJ I PROIZVODNJA SUSTAVA ZA MOTRENJE ENERGETSKIH TRANSFORMATORA Na osnovu dugogodišnjeg sudjelovanja na istraživanju i razvoju energetskih transformatora za društvo KONČAR – Energetski transformatori d.o.o. znanjima stečenim na poslovima dijagnostike, te primjenom informatičke i komunikacijske tehnologije, Institut je razvio i proizvodni sustav motrenja energetskih transformatora. Razvoj je trajao 3 godine, a prvi je komad isporučen sredinom 2005. godine. Do sada je isporučeno 20 komada, a naručeno je daljnjih 39, od čega više od 90 posto za izvoz. Za ovaj informatičko komunikacijski proizvod je tim od 8 vrhunskih stručnjaka dobio godišnju nagradu Zaklade Hrvatskog energetskog društva "Hrvoje Požar" za najbolju inovaciju na području energetike za 2006. godinu. RAZVOJ NOVIH PROIZVODA U TIJEKU Institut je u završnoj fazi razvoja sustava motrenja hidroagregata temeljenih na vlastitom istraživanju rotacijskih strojeva i iskustvima dijagnostičkih ispitivanja. Sustav je instaliran u HE Čakovec i trenutno je u eksperimentalnom radu, a završetak se očekuje do kraja 2006. godine. Kao rezultat četverogodišnjeg razvoja metodologije projektiranja i konstruiranja vjetroagregata, u završnoj je fazi izrade i ugradnje prvi vjetroagregat snage 1 MW koji će imati učešće domaćih proizvoda i usluga više od 70 posto. Početkom 2006. godine Institut je započeo s razvojem elektroničke i informatičko komunikacijske opreme za prigradski vlak. Sredinom 2006. godine započele su aktivnosti na projektiranju i izradi elektroagregata na plin s kogeneracijom i gorivnim člancima kao kemijskog pretvarača energije vodika u električnu i toplinsku energiju. Postrojenje ulazne snage 50 kW imat će demonstracijski karakter za istraživanje primjene vodika u elektroenergetici kao distribuiranog izvora, a stečena snaga koristit će se i kod budućih električnih vozila na vodik. Institut za elektrotehniku d.d. zasniva cjelokupni razvitak na inovacijama temeljenim na novim tehnologijama, i u te svrhe godišnje ulaže oko 20 posto svojih ukupnih prihoda. |
||||
![]() |
||||